Intervju za Nacional

Sustav upravljanja kvalitetom prehrane

Intervju za Nacional

Inicijativu za uvođenje standarda prehrane u javnoj upotrebi u Hrvatskoj – Healthy Meal Standard – pokrenula je Diana Gluhak, koja je s prijedlogom o njegovoj primjeni krenula i prema Europskoj uniji

Prehrana gosta s posebnim prehrambenim potrebama i navikama postaje sve bitniji dio zdravstvenog turizma. Sukladno podacima Ministarstva turizma i Ministarstva zdravlja, prema kriterijima atraktivnosti i konkurentnosti zdravstveni turizam ulazi u skupinu potencijalno vodećih turističkih proizvoda Hrvatske. Prema statističkim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kronične nezarazne bolesti čine značajan dio ukupnih oboljenja povezanih s prehranom, stoga je važno usmjeriti nove standardizirane usluge u nišu za posebne prehrambene potrebe. Upravo inicijativa za uvođenje standarda prehrane u javnu upotrebu u Hrvatskoj, pod nazivom Healthy Meal Standard, regulirat će prehranu za posebne potrebe i navike, s ciljem unaprjeđenja standarda i kvalitete usluga u turizmu i ugostiteljstvu, ali i svim javnim ustanovama kao što su vrtići ili škole. Healthy Meal Standard prva u svijetu osmislila je magistra nutricionizma Diana Gluhak, koja je ekskluzivno za Nacional otkrila da je o Healthy Meal Standardu (HMS) te njegovoj mogućoj implementaciji u sustav svake države, obavijestila Bruxelles – Europsku komisiju i Europski parlament – te je kroz nekoliko mjeseci očekuje predstavljanje projekta europarlamentarcima.

“Healthy Meal Standard napravljen je da bi se pomoglo svim osobama koje imaju probleme s prehranom, bilo da je riječ o prehrambenim potrebama ili navikama. To je standardizacija s ciljem dobivanja certifikata za sve javne ustanove koje nude prehranu. Što to znači u praktičnom smislu? Osoba koja boluje od šećerne bolesti i dođe u hotel ili restoran, kao i dijete koje boluje od šećerne bolesti te ide u vrtić ili školu, treba imati pravilnu prehranu prilagođenu svojim potrebama. Gleda se broj obroka, sveukupni unos kalorija i omjer bjelančevina, masti i ugljikohidrata, ali gledaju se i namirnice koje su preporučene i one koje nisu. Udruga Zdravi obrok Hrvatska, u čiji su rad uključeni liječnici, profesionalni kuhari, nutricionisti i sveučilišni profesori, dobrovoljno regulira taj standard, a on je provjeren od velikog broja institucija i napravljen na temelju europskih i svjetskih istraživanja”, kaže Diana Gluhak za Nacional. Dodaje da su prilikom izrade HMS-a preuzete određene smjernice i od Svjetske zdravstvene organizacije. No ističe da HMS nije samo to, već i cjelokupna poslovna metodologija koja uključuje analizu, implementaciju, certifikaciju i nadzor uz laboratorijsko ispitivanje koji traje tri godine i regulira Health Meal Standard.

SPOMENUTA ŠEĆERNA BOLEST ili dijabetes bio je prvi i vodeći uzrok smrti u 2012. godini, jer je od te bolesti te godine umrlo milijun i pol ljudi, dok je 2,2 milijuna ljudi život izgubilo zbog povećane razine glukoze u krvi i srčanožilnih komorbiditeta koji su s njima povezani.

Stoga je Healthy Meal Standard važan jer se na djelatnike koji u ustanovama spravljaju obroke, poput kuharskog osoblja u vrtićima i školama, stavlja još veći teret, a oni imaju veliku odgovornost jer ako obrok nije dobro pripremljen, javljaju se problemi.

“NE BI SMJELO BITI TAKO i zato postoji ovaj standard koji to regulira i izračunava matematički. Što to znači? Pomoću programa Healthy Meal Planner unosimo normative svake pojedine institucije ili objekta, namirnice koje koriste, te onda sve to prilagođavamo u smjeru standarda pojedine kategorije prehrane. Dakle, za svaki objekt prilagođava se odgovarajući model. Primjerice, prehrana za šećernu bolest može se razlikovati od objekta do objekta, ovisno o tome koje se namirnice i normativi koriste. Dakle, ponedjeljak u jednom vrtiću uopće ne mora biti isti kao ponedjeljak u drugom vrtiću u smislu jelovnika. Maksimalno se pazi na troškove svake pojedine ustanove, ali potrebno je znati i to da za određene tegobe moraju biti uključene neke namirnice, kao što je mlijeko bez laktoze za osobe koje imaju intoleranciju na laktozu. Drugi primjer je zamjena nekih namirnica, kao što su krafne koje djeca sa šećernom bolesti ne mogu konzumirati pa se njima može preporučuje integralna žitna pločica”, govori magistra nutricionizma koja napominje da, osim što su regulirani i provjeravani, ti obroci namijenjeni osobama s posebnim prehrambenim potrebama moraju biti ukusni. Diana Gluhak je sa svojim suradnicima radila probe po objektima i svi meniji koje su dali na kušanje – za osobe sa šećernom bolesti, za osobe s visokim krvnim tlakom, vegetarijanski, veganski i nisko glutenski – bili su izvrsnog okusa, što mora biti jedan od bitnih ciljeva.

Ostatak pročitajte na Nacional.hr