Login

Lost your password?
Don't have an account? Sign Up

A

Alzheimerova bolest – je oblik progresivne demencije ili gubitka pamćenja kod koje se javlja propadanje živčanih stanica koje je uz to popraćeno i simptomima moždane atrofije. Ova bolest vrlo često izaziva i postupni, ali značajni gubitak apetita. Vrlo se često kod pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti nalaze niske vrijednosti minerala cinka i selena. Je li to posljedica same bolesti, ili nedostatnog unosa uzrokovanog nebrigom samog oboljelog u početnim stadijima bolesti, još se uvijek sa sigurnošću ne može utvrditi. Pojedini znanstveni i stručni navodi opisuju uočena poboljšanja u raspoloženju oboljelih, kad su im u prehranu dodane namirnice i dodaci bogati vitaminima B12, C, D, i beta-karotenom. Budući da se radi o antioksidansima i tvarima koje obnavljaju sluznice i ovojnice, razumljivo je opažanje općeg boljeg stanja pacijenata. Međutim, mnogo manje poboljšanje uvidjelo se dodatkom koenzima Q10, koji se inače koristi kao dodatak u kozmetičke proizvode i nadopune prehrani stvorene upravo kao pomoć u suzbijanju prijevremenog starenja i usporavanja procesa vezanih uz starenje organizma. Unatoč tome, preporuka je uvesti u prehranu oboljelih od Alzheimerove bolesti namirnice bogate ovim koenzimom, a to su u prvom redu špinat, soja i krumpir. PlivaZdravlje

Astma – je kronična bolest koju karakteriziraju periodični napadaji ubrzanog i otežanog disanja, piskanja, kašlja i pritiska u prsima. Simptomi variraju u težini i učestalosti od osobe do osobe, a mogu se pojaviti nekoliko puta u danu ili tjednu. Kod nekih se ljudi pogoršavaju za vrijeme fizičke aktivnosti ili noću. U Hrvatskoj astma muči između 4 i 5 posto stanovništva, što znači oko 220.000 ljudi. Astma, nažalost pogađa i najmlađe. Bolest se kod djece najčešće javlja u dobi od tri do pet godina, a pretpostavlja se da u Hrvatskoj osam posto djece pati od astme. Istraživanjem je utvrđeno kako trudnice koje jedu puno namirnica bogatih vitaminom D i E štite svoje nerođene bebe od astme. Podsjetimo, Vitamin D se krije u masnim ribama, a vitamin E u sjemenkama i orašastim plodovima. Zaštitu od astme nudi i mediteranska prehrana bogata povrćem, ribom i mononezasićene masti iz maslinovog ulja i orašastih plodova. Ordinacija.hr

B

Bezglutenska dijeta (GlutenFree) – podrazumijeva isključenje iz prehrane proizvoda koji sadrže i najmanje količine glutena. Mora se paziti na skrivene izvore glutena, poput aditiva, konzervansa i različitih stabilizatora koji se mogu naći u industrijski proizvedenoj hrani, lijekovima i nekim sredstvima za održavanje higijene usta. Oštećeno crijevo oboljelog od celijakije ometa iskorištavanje tvari iz hrane. Oštećenje sluznice crijeva nestaje prehranom bezglutenske hrane. Tada celijakija prelazi u stanje organizma koje ne podnosi gluten. Ako na vrijeme započne liječenje strogom bezglutenskom dijetom, osoba može biti zdrava kao i drugi ljudi, pod uvjetom da je na striktnoj bezglutenskoj prehrani cijeli život. To je bolest skrivenih lica i “kameleonskog” ponašanja. U prilog tome govori činjenica da se čak i godinama kod mnogih oboljelih ne vide neposredna pogoršanja od grešaka u prehrani. Simptomi raznih bolesti koje su rezultat prekida bezglutenske dijete dugo mogu biti skriveni. Zbog toga se često javljaju iskušenja o prestanku ili kršenju striktne dijete. Oboljeli pomisle da je celijakija kod njih “prošla”, da su ozdravili. Često će takvu krivu informaciju usvojiti ili čuti od svojih najbližih, pa čak i od liječnika. Izvor: PlivaZdravlje

C

Celijakija – ili glutenska enteropatija nasljedni je imunološko-posredovani poremećaj koji obilježava trajna nepodnošljivost glutena, bjelančevine pšenice, ječma i raži, a možda i zobi. Jedna je od najčešćih kroničnih gastroenteroloških bolesti. Javit će se u osoba koje imaju nasljednu predispoziciju za ovu bolest, a jelovnik im sadrži proizvode od pšenice, ječma, raži, a vjerojatno i zobi. Oštećenje sluznice tankog crijeva koje dugo traje može rezultirati razvojem vrlo teških i životno ugrožavajućih bolesti. U bolesnika u kojih je bolest prepoznata i liječena bezglutenskom dijetom jednaka je stopi obolijevanja i smrtnosti od teških bolesti kao u zdravih ljudi. Izvor: PlivaZdravlje

D

Dnevni unos – Pokazuje postotak određenog nutrijenta u hrani, zasnovan na dijeti od 2000 kalorija. Dnevni unos daje ideju doprinosa hranjivog nutrijenta u dijeti, 8% se uglavnom uzima kao dobro. WebMD

Dislipidemija – Izraz dislipidemija označava povišene razine plazmatskog Kol i/ili TG, odnosno snižene razine HDL, koje pridonose razvoju ateroskleroze. Uzroci su primarni (genetski) ili sekundarni. Dijagnoza se postavlja mjerenjem koncentracije Kol, TG i pojedinih lipoproteina. Terapija se sastoji iz dijetnih preinaka, tjelovježbe i hipolipidemijskih lijekova. Uobičajena prehrana osigurava tek male količine biljnih sterola koje nisu dovoljne za ometanje apsorpcije kolesterola. Konkretno, prosječan unos biljnih sterola prehranom u mediteranskim zemljama iznosi 500 mg dnevno, dok je za uspješno sniženje triglicerida i LDL kolesterola za 10% potrebno unijeti oko 2g dnevno što se može postići dodatkom prehrani i/ili obogaćenom hranom. MSDprirucnici ZdravoBudi

E

Epilepsija – je bolest karakterizirana napadima. Postoje dva osnovna tipa napada. Osjetilni napadi uvjetuju promjene jedino u pozornosti ili gubitku jezgrovitosti odnosno konciznosti, dok konvulzivni napadi (konvulzije – trzaji) uključuju i poremećaj u kontrakciji i ponašanju mišića. U bolesnika koji boluju od epilepsije primjenjuje se tzv. “ketogena dijeta”. Smatra se da ovom prehranom napadi karakteristični za epileptičare postaju rjeđi i manje mučni. Glavna je osobina ove prehrane da se uglavnom izbjegavaju sve namirnice koje sadrže isključivo ugljikohidrate (kruh, keksi, tijesto, ostali proizvodi od žita, riža, palenta, krumpir). Vrlo je slična hiperproteinskoj dijeti i tom se dijetom stimulira stvaranje keto-spojeva u organizmu: acetoacetata, 3-hidroksibutirata i acetona. Organizam je stalno u stanju metaboličke acidoze i čini se da takvo stanje pomaže kod oboljelih od epilepsije. Inače je ukupan unos masti pojačan, pa je količina dnevno unesenih kalorija 3:1 u korist masti u odnosu na druge nutritivne komponente. Najčešći je izvor masti u toj dijeti ulje, a manje su to proizvodi životinjskog podrijetla. Epilepsija

F

Fenilketonurija – Fenilketonurija je klinički sindrom obilježen umnim zaostajanjem sa spoznajnim poremećajima i poremećajima ponašanja, uzrokovan povišenjem fenilalanina u serumu. Primarni uzrok je nedostatna aktivnost fenilalanin hidroksilaze. Dijagnoza se postavlja otkrivanjem povišene razine fenilalanina i normalne ili niske razine tirozina. Liječi se doživotnom prehranom bez fenilalanina. Uz liječenje je prognoza izvrsna. Liječenje se sastoji od doživotne prehrane bez fenilalanina. Sve prirodne bjelančevine sadrže oko 4% fenilalanina, stoga se prehrana uglavnom zasniva na prirodnim namirnicama s niskim sadržajem bjelančevina (npr. voću, povrću, nekim cerealijama): hidrolizatima bjelančevinama obrađenih tako da ne sadrže fenilalanin; i mješavinama esencijalnih aminokiselina bez fenilalanina. MSDprirucnici

G

Gluten – (lat. ljepilo, više poznat pod nazivom kao pšenični gluten) je ljepljiva, elastična bjelančevinasta tvar koja se nalazi u pšenici (žitu), brašnu, raži, ječmu, piru, te zobi koja je često kontaminirana zbog toga što se najčešće uzgaja uz pšenicu. Gluten čini tijesto ljepljivim i on daje elastičnost tijestu od sviju žitarica. Valja istaknuti, da postoje i žitarice koje ne sadrže gluten: kukuruz, haljda, proso, smeđa riža i dr. Wikipedia

H

Hipertenzija – je povišeni krvni tlak koji se definira kao vrijednost sistoličkog „gornjeg“ tlaka trajno višeg od 140, ili dijastoličkog „donjeg“ krvnog tlaka trajno višeg od 90. Preporučuje se prehrana sa smanjenim unosom soli i masnoća, a pojačanim unosom kalcija i magnezija. Važna je i redovita tjelesna aktivnost, prestanak pušenja i održavanje zdrave tjelesne mase. Ordinacija.hr

Hiperuricemija (povišeni urati u krvi) – Ako sumnjate na prehranu, smanjite unos hrane bogate purinima i zamijenite je hranom koja ih sadrži vrlo malo. Među namirnicama koje su siromašne purinima su: kruh, tjestenina, brašno, tapioka, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, zelena salata, rajčica, gazirana pića, maslac od kikirikija, voće i orašasti plodovi. KreniZdravo

I

Intolerancija na gluten –  danas je jedna od najčešćih intolerancija na hranu. Riječ je o osjetljivosti probavnog sustava, ali i cijelog organizma na protein gluten koji se prvenstveno nalazi u pšenici, raži, ječmu i zobi. Pšenica, koja je glavni prehrambeni izvor glutena, nije ono što je bila prije. Hibridizacijom su dobiveni novi sojevi čiji utjecaj na ljudsko zdravlje nije provjeren. Malo je poznato da postoje različite vrste intolerancije na gluten. Brojna su istraživanja pokazala da je gluten krivac za razna stanja i bolesti, od neurodegenerativnog područja do autoimunih bolesti. KreniZdravo RTL

J

Jod – od je mineral od velikog značaja za ljudski organizam, ponajprije za pravilno obavljanje funkcije štitnjače. Jod u hrani je bitan aspekt dnevnog unosa hranjivih tvari i ne smije ga se zanemariti. Joda ima u hrani morskog i mliječnog porijekla, kao i u jajima, orašastim plodovima i mesu. Jod je mineral kemijske oznake I, koji se koristi u prehrambenim proizvodima, medicinskoj upotrebi te dezinfekciji vode. Nije otrovan i lako se veže na druge biološke spojeve te tako ulazi u organizam. Važan je za pravilno funkcioniranje štitne žlijezde, odnosno štitnjače. KreniZdravo

K

Kalorije – Broj kalorija koje su navedene na deklaraciji namirnica, kazuje koliko kalorija ima u jednom serviranju. Važno je zapamtiti da čak i mala pakiranja često sadrže više od jednog serviranja. WebMD

Kolesterol – Važan za izgradnju hormona i membrana ćelija. Tijelo samo proizvodi većinu kolesterola kojeg treba. Kolesterol je naveden pod informacijama o mastima u nutritivnoj tablici. WebMD Koronarna bolest – Bolest koronarnih arterija nastaje uslijed smanjenja krvnog protoka u koronarnim arterijama, najčešće zbog ateroma. Klinički se može očitovati kao nijema ishemija, angina pektoris, akutni koronarni sindrom (nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda) i iznenadna srčana smrt. Rizik od KB je povećan kad je prehrana bogata mastima i kalorijama, a siromašna fitokemijskim spojevima (koji se nalaze u povrću i voću), vlaknima, vitaminom C i E, ω–3 nezasićenim masnim kiselinama, te u nekih ljudi izloženih prekomjernom stresu. MSD-prirucnici.hr

KOPB – Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) se smatra jednom od najmanje dijagnosticiranih i najslabije prepoznatih bolesti, iako je po smrtnosti na četvrtom mjestu. Usprkos velikom napretku medicine, još uvijek je nije moguće u potpunosti izliječiti raspoloživim lijekovima, pa je liječenje uglavnom simptomatsko. Stoga veliku ulogu u terapijskom pristupu ovoj bolesti igra pravilna i uravnotežena prehrana. Znanstvena istraživanja su pokazala da oboljelima od KOPB-a nedostaje nužna količina vitamina A, C, D i E, kao i selen te druge tvari bogate antioksidansima. PlivaZdravlje.hr

L

Lipoprotein – je biokemijski spoj koji se sastoji od proteina i lipida. Lipid ili njihovi derivati mogu biti vezani za proteine kovalentnom ili nekovalentnom vezom. Lipoproteini sadrže uz proteine i triacilglicerole, još i fosfolipide, kolesterol i razne estere kolesterola. Mnogi enzimi, prijenosne molekule, strukturalni proteini, antigeni, adhezini i toksini su po kemijskoj strukturi lipoproteini. U tijelu čovjeka posebna funkcija lipoproteina je prijenos netopljivih (u vodi) masnih kiselina i kolesterola krvotokom među pojedinim tkivima. Wikipedia

M

Moždani udar – je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. PlivaZdravlje.hr

N

Nezarazna bolest – (engl. NCD, Non – Communicable disease) – je medicinsko stanje ili bolest koja se definira kao neinfektivna i neprenosiva među ljudima. Nezarazne bolesti mogu biti kronične bolesti dugog trajanja i sporog napredovanja ili mogu završiti brzom smrću, npr. nekim vrstama iznenadnih moždanih udara. Uključuju autoimune bolesti, bolesti srca, moždani udar, razne vrste raka, astmu, dijabetes, kronične bubrežne bolesti, osteoporozu, Alzheimerovu bolest, mrenu i mnoge druge. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvještava da su neprenosive bolesti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, tj. uzrokuju više od 60 % svih smrti. Od 35 milijuna ljudi koji su umrli od neprenosivih bolesti 2005. godine, polovica je bila ispod 70 i polovica su bile žene. Od 75 milijuna smrti u svijetu 2008. godine, 36 milijuna je uzrokovano nezaraznim bolestima. To je približno 63 % svih smrti u svijetu. Rizični faktori kao što su čovjekovo podrijetlo (nasljedni faktori), način života i utjecaj okoline u kojoj živi, mogu povećati vjerojatnost oboljenja od određene nezarazne bolesti. Svake godine, barem 5 milijuna ljudi umire zbog konzumiranja cigareta, a oko 2.8 milijuna umire zbog prekomjerne tjelesne težine. Visok kolesterol uzrokuje oko 2.6 milijuna smrtnih slučajeva, a 7.5 milijuna smrtnih slučajeva uzrokuje visok krvni tlak. Očekuje se da će se do 2030. godine broj smrtnih slučajeva uzokovanih kroničnim nezraznim bolestima povećati na 52 milijuna umrlih godišnje, dok će se, tijekom istog perioda, broj umrlih od zaraznih bolesti, urođenih anomalija i neishranjenosti ili prehrambenih nedostataka, smanjiti na 7 milijuna godišnje. Wikipedia

Nutricionist – je stručnjak za prehranu koji pomaže ljudima razumjeti znanstvene spoznaje u prehrani i primjenjivati ih, radi održavanja i poboljšavanja vlastitog zdravlja. Za obavljanje poslova nutricionista, potrebno je završiti preddiplomski i/ ili diplomski sveučilišni studij nutricionizma. WebMD

O

Osteoartritis –  je najčešći oblik artritisa, koji pogađa mnoge ljude širom svijeta. On predstavlja kroničnu i progresivnu degenerativnu bolest zglobova kojoj je osnovni uzrok propadanje zglobne hrskavice. Redovita fizička aktivnost i zdrava prehrana može pomoći u kontroli tjelesne težine, a jedan od uzroka osteoartritisa je upravo pretilost. KreniZdravo

P

Pretilost – (ili još debljina i gojaznost) (lat. obesites), kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću. Epidemija ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Ova bolest djeluje na mnoge organe i organske sustave, a povećava rizik oboljenja kardiovaskularnog sustava. Smanjuje i kvalitetu života. Česta je u svakoj dobi. U pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije njega češća u žena nego u muškaraca. Pretilost kod djece prije puberteta je rjeđa no i dalje prisutna. Najčešći uzroci pretilosti su prekomjerna konzumacija hrane i nedostatak fizičke aktivnosti. Wikipedia

R

Rak prostate – je po učestalosti 2. najčešći zloćudni tumor u Hrvatskoj. Iako se oko ranog otkrivanja raka prostate u svijetu još uvijek vode brojne polemike, mnogi stručnjaci u ovom području preporučuju uvođenje i kontinuirano provođenje probirnog ili „screening“ programa za rak prostate kod svih muškaraca starijih od 40 godina. Iako su još uvijek nedovoljno dokazani, ekološki čimbenici, kao što supušenje i prehrana bogata zasićenim mastimačini se da povećavaju rizik od raka prostate. Ordinacija.hr

Rak debelog crijeva – Kolorektalni karcinom je bolest koja rezultira nekontroliranim rastom abnormalnih stanica koje potječu iz kolona ili rektuma. Te stanice posjeduju sposobnost kontinuirane ubrzane reprodukcije, što rezultira invazijom normalnih okolnih tkivnih struktura ili rasapom u udaljene organe putem krvi ili limfe (metastaze). Journal of Clinical Oncology dodaje kako se smanjenje rizika za smrt odnosi na rak debelog crijeva, ali i sve ostale uzroke. Prema podacima prikupljenima od oko 2800 ispitanika, pacijenti s tipičnim “zapadnjačkim” načinom prehrane koji uključuje čestu konzumaciju crvenog mesa i drugih proizvoda životinjskog podrijetla imaju prosječno 30% veći rizik za smrt od bilo kojeg uzroka. S druge strane, usvajanje uravnoteženog načina prehrane je bilo povezano s prosječno 22% manjim rizikom za smrt od bilo kojeg uzroka. Znanstvenici naglašavaju kako je zdrava prehrana posebno važna nakon dijagnoze raka debelog crijeva. PlivaZdravlje

S

Š

Šećerna bolest – Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poremećaj je povećavanja razine šećera u krvi žlijezde gušterače (pankreas), koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. U tom slučaju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za život. Šećerna se bolest u početku liječi tabletama i dijetom, a kasnije i injekcijama hormona inzulina. Bolest je nasljedna, a vjerojatnost da će ju osoba dobiti (50%) povećava se ako je osoba pretila. Wikipedia

T

U

Ugljikohidrati –  Šećer ili škrob kao što su tjestenina, kruh, voće, povrće, grahorice ili mliječni proizvodi koje tijelo koristi kao primarni izvor energije. Ugljikohidrati imaju 4 kalorije po gramu. WebMD

V

Vitamin D – je neophodan za održavanje zdravlja kostiju jer potiče apsorpciju kalcija. U posljednje vrijeme sve više je dokazanih pozitivnih učinaka vitamina D: smanjenje rizika od nastanka šećerne bolesti, reumatoidnog artritisa, pomaže kod boljeg raspoloženja, a pokazao je pozitivan učinak i kod bolesti srca. Iako je neosporno da je vitamin D dobar za vaše cjelokupno zdravlje, mnogi stomatološki pacijenti nisu svjesni da je važan dio uspjeha dentalnih implantata. Stručna literatura ukazuje da dodatak preparata vitamina D u prehranu uvelike pospješuje proces vezivanja zubnih implantata za kost. Ordinacija.hr

Z

Ž

Žučni mjehur – Bolesti žučnog mjehura mogu uzrokovati neugodne simptome, a najčešća bolest je pojava žučnih kamenaca. Kako bi se smanjilo lučenje žuči, propisuje se posebna žučna dijeta. Žučna dijeta osmišljena je kako bi se izbjeglo opterećivanje i grčenje žučnog mjehura. Temelji se na ograničenom unosu kolesterola, loših kalorija i šećera, a idealno ju treba pratiti i povećana tjelesna aktivnost. S obzirom na to da žučni kamenci nastaju upravo zbog visokog kolesterola koji nalazi u masnoj hrani, a koji šteti i krvožilnom sustavu, potrebno će biti izbaciti iz plana prehrane svu masnu hranu bogatu kolesterolom. Uz izbjegavanje masnih namirnica, važno je uzimati 5 do 6 manjih obroka dnevno te izbjeći prejedanje koje snažno opterećuje žuč i probavni sustav. Također, vrlo je važno ne piti prevruća ili prehladna pića koja opterećuju žučni mjehur. Osim toga, ne treba koristiti jake začine i jesti masne umake i preljeve. KreniZdravo